Skupština Crne Gore nezakonito je 31. jula prošle godine imenovala pet članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Gavrila Čabarkapu, Zlatka Vukovića, Momčila Radulovića, Goranku Vučinović i Rifata Hadrovića, presudio je podgorički Osnovni sud. Ovaj sud poništio je kao nezakonitu odluku crnogorskog parlamenta o imenovanju ovih pet članova Savjeta ASK.

Presuda je donijeta po tužbi izvršne direktorice MANS–a Vanje Ćalović Marković, koja je bila dostavila dokumentaciju na konkrus za izbor u članstvo u Savjet ASK, a koja je odbijena bez obrazloženja i mogućnosti za pravni lijek. Ćalović Marković je podnijela tužbu protiv Skupštine Crne Gore sporeći njihovu odluku o izboru pomenutih članova Savjeta ASK.

– Dakle, cijeneći osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na odredbe citirane Zakonom o sprečavanju korupcije, sud je mišljenja da u konkretnom slučaju nije ispoštovna zakonska procedura izbora pet članova Savjeta ASK, čime je tužilja ostala uskraćena za obrazloženu odluku, kao i za uputstvo o pravnom lijeku, a što u konkretnom slučaju povlači da u radnjama tužene nije ispoštovan ni Ustav kao ni međunarodna regulativa koja je sastavni dio nacionalnog pravnog poretka, pri čemu tuženi (Skupština) nije priložio sudu bilo kakve dokaze da svojim postupanjem nije spriječio nastanak ili ostvarivanja tužiljinog prava, a shodno pravilu o teretu dokazivanja – navodi se, između ostalog, u presudi sudije Sanje Došljak.

U presudi se, između ostalog, navodi da prema stanovištu tog suda sporna odluka nije zakonita.

– Odluka ne sadrži detaljno obrazloženje, odnosno valjane i iscrpne razloge postupanja povodom tužiljine i svake druge prijave ponaosob koja nije ušla u proceduru daljih razmatranja. U nedostatku navedenog stiče se dojam da konkretno tužiljina prijava nije cijenjena na adekvatan način, čime je navednim postupanjem tuženog tužilja ostala uskrćena za obrazloženu odluku iz kojih razloga njena prijava ne ispunjava uslove. Osim, toga tužilja je postupanjem tuženog ostala uskraćena i za mogućnost osporavanja odluka podnošenjem adekvatnog pravnog lijeka, čime je flagrantno od strane tuženog prekršeno ustavno pravo da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu. Svakom građaninu država priznaje prvo na djelotvorni pravni lijek. Tuženi je morao dati odgovor na pitanja koja su bila bitna za donošenje sporne odluke, bez obzira o kom podnosiocu prijave na konkursu se radi – precizira se u presudi sudije Došljak.

U presudi se navodi da je Ćalović Marković u tužbi navela da je odlukom od 26. juna 2015. godine izabrana za člana Savjeta ASK na period od četiri godine, a da je 29. maja 2018. godine ASK donijela konačnu odluku da je prekršila Zakona o sprečavanju korupcije, te da je 5. jula te godine razriješena članstva u Savjetu ASK.

Dalje piše da je Ćalović Marković navela i da je presudom Upravnog suda od 17. jula 2018. godine poništena odluka ASK da je prekršila Zakon o sprečavanju korupcije, kao i da je 30. avgusta iste godine ASK dostavila tužilji novu konačnu odluku kojom se ponovo utvrđuje da je prekršila zakon.

Zatim je presudom Upravnog suda odluka ASK od 30. avgusta 2018. godine poništena kao nezakonita, te da je Upravni sud meritorno riješio upravnu stvar, utvrđujući da Ćalović Marković nije prekršila zakon, pa je samim tim i Skupština nezakonito razriješila.

U tužbi se navodi i da je Skuština 20. juna prošle godine raspisala konkurs na koji je Ćalović Marković podnijela prijavu sa svom traženom dokumentacijom kao i na prethodnom konkursu kada je izabrana za člana Savjeta, prije nego što je nezakonito razriješena. Skupština je 31. jula prošle godine donijela pobijenu odluku kojom u Savjetu biraju pet članova.

Ćalović Marković u tužbi je navela da dostavljenu dokumentaciju, koja je identična dokumentaciji na osnovu koje je već jednom bila izabrana za člana Savjeta ASK, Skupština uopšte nije ni cijenila niti je spominje u pobijenoj odluci, te da je morala navesti razloge zbog kojih je odbija i zbog kojih eventualno izabrani kandidati trebaju biti izabrani, što odluku čini nezakonitom.

U presudi se dodaje i da Skupština nije cijenila prijavu i dokumenaciju tužilje niti je odgovorila na njenu prijavu čak ni obavještenjem da nije izabrana i da su izabrani drugi kandidati, pa se ne zna da li je njena prijava zanemarena, te da pobijena odluka nema nikakvo uputstvo o pravnom lijeku.

M.M.K.

---

Birali po volji vlasti bez obrazloženja i kriterijuma
Vanja Ćalović Marković kazala je u izjavi za „Dan” da je u ovom slučaju sud poništio nezakonitu odluku Skupštine kojom je izabrala nove članove Savjeta ASK, bez bilo kakvih kriterijuma i obrazloženja, samo zato što su bili po volji vladajuće većine.

– Kao i u predmetu vezanom za moje razrješenje iz Savjeta ASK-a, i u ovom slučaju sud potvrđuje da odluke Skupštine ne mogu biti bez obrazloženja. Još jedna hrabra sudija se odvažila da sudi po Ustavu, a suprotno stavu Vrhovnog suda, i ocijenila da svako ima pravo na obrazloženje i pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu. Ova presuda potvrđuje da Skupština ne može da krši bilo čija prava donošenjem političkih odluka koje favorizuju poslušnike vladajuće strukture i zato je ona od posebnog značaja za uspostavljanje vladavine prava – izjavila je Ćalović Marković.

Dodala je da je sud potvrdio da je vlast vezana Ustavom i zakonom, a da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, te da svako ima pravo na sudsku zaštitu svojih prava ukoliko su povrijeđena nekim aktom Skupštine.

– Iako je ova presuda u potpunosti u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, ne bi me iznenadilo da je Viši sud poništi po direktivi predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Ipak se nadam da do toga neće doći, jer bi se time samo dodatno kompromitovalo crnogorsko pravosuđe koje je još u okovima odlazećeg režima – naglasila je Ćalović Marković.



”Tužilja (Ćalović Marković) je postupanjem tuženog (Skupštine) ostala uskraćena i za mogućnost osporavanja odluka podnošenjem adekvatnog pravnog lijeka, čime je flagrantno od strane tuženog prekršeno ustavno pravo da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu, navodi se u presudi sudije Došljak


Osporavali tužbeni zahtjev
Skupština je u odgovoru na tužbu osporavala tužbeni zahtjev, uz prigovor stvarne nadležnosti Osnovnog suda, imajući u vidu, kako navode, da odluke Skupštine čiji se poništaj traži predstavlja odluku donijetu u okviru ustavne nadležnosti Skupštine većinom glasova poslanika.
– Pa bi njeno preispitivanje pred redovnim sudovima bilo miješanje jedne grane vlasti u autonomna ovlašćenja druge grane vlasti, odnosno da bi se pred redovnim sudovima mogle preispitivati i odluke o izboru predsjednika i članova vlade i drugih javnih funkcionera koje bira Skupština, što bi vodilo obesmišljavanju sistema podjele vlasti – tvrde u Skupštini.
Podgorički Osnovni sud je odbio je prigovor stvarne nadležnosti te sudske instance kao neosnovan.